Gašenje |
![]() |
![]() |
![]() |
Taktika | |||||
Autor Webmajstor | |||||
Petak, 31 Listopad 2008 19:40 | |||||
4. Gašenje Najjača je snaga ideja čije je vrijeme došlo Kada se razvije požar u nekoj prostoriji pojaviti će se dva odvojena sloja. Gornji sloj će sadržavati produkte izgaranja (vatru i plinove nastale pirolizom) a donji sloj će sadržavati preostao zrak iz prostorije. Granica između ova dva sloja čini tu neutralnu površinu. Ova neutralna površina je u stvari površina dimnog sloja.
S razvojem požara tlak u gornjem sloju, tzv. "nadtlak", će porasti uslijed porasta temperature i gomilanja plinova nastalih izgaranjem, odnosno pirolizom. U nižem sloju tlak će se smanjivati. Riječ je o "podtlaku". Potrošnjom preostalih količina zraka u prostoriji, zrak potreban za nastavak procesa izgaranja pritjecati će iz vanjskog prostora. To će stvoriti prozračeno područje koje će rasti s porastom intenziteta požara. Vatrogasac donosi odluku temeljeći je na ključnom elementu - na prirodi te površine. Visina površine i njena uskomešanost pouzdano ukazuju na predstojeće ponašanje požara. Prisustvo plamena unutar područja nadtlaka jedan je od znakova predstojećeg flashovera! 4.1 Gašenje vodom Voda je idealno sredstvo za gašenje, lako je i brzo dostupna, primijenjena u požaru djeluje na sva tri elementa u požarnom trokutu. Ograničenje GORIVA: Naglo rasprostiranje vode ima cilj razrjeđivanja zapaljivih plinova. Na taj se način reducira toplina a time i nastajanje zapaljivih plinova nastalih pirolizom. Prelazak vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje (njeno isparavanje) potiskuje prisutne zapaljive plinove. Smanjenje TOPLINE: Apsorpcija topline pretvorbom vode u paru. Smanjenje količine KISIKA: Dopirući do požara para prigušuje gorenje i time smanjuje koncentraciju kisika Pri prelasku vode u parno stanje voda ekspandira u volumenu 1:1700, pri temperaturi od 100° C. Naraste li temperatura na 450° C volumen pare će se udvostručiti. (1:3500). 80% energije požara utroši se pri transformaciji vode iz tekućeg u plinovito stanje. To znači, utroši li se jedna litra vode u požaru koji je razvio temperaturu od 450° C, 80% topline će se utrošiti da bi nastalo 3500 litara pare. 4.2 Metode gašenja Metode gašenja možemo svrstati u tri vrste: 1. Indirektna metoda (neizravna metoda) 4.2.1 Indirektna metoda (Neizravna metoda metoda obrane) Svrha 4.2.2 Direktna metoda (Izravna metoda metoda napada) Svrha
Primjenjujući metodu "hlađenja plinova" vatrogasci usmjeravaju vodenu maglu izravno u vruće požarne plinove, kratkim i naglim otvaranjem zasuna na mlaznici plasira se najmanja količina vode u zonu nadtlaka u požarnim plinovima. Sitne kapljice će ishlapiti u vrućim požarnim plinovima, ohladiti će ih na temperaturu nižu od njihove temperature paljenja i razrijediti će njihovu zapaljivu smjesu. Koristeći vodu, vatrogasac mora izbjeći njezin kontakt s vrućim površinama, čime će spriječiti nastanak vodene pare koja smanjuje vidljivost. Ovaj ohlađujući učinak rezultirati će sažimanjem požarnih plinova, većim od ekspanzije vode u paru, pri čemu će se požarni plinovi zgusnuti te udaljiti od vatrogasaca koji koriste taj mlaz. To stvara negativan pritisak unutar požarnog odjeljka i vatrogasci nisu izloženi vrelini pare, a k tome povećana je mogućnost preživljavanja mogućih žrtava požara. U osnovi se koriste tri različite "pulsirajuće" tehnike: ˇ Kratki impuls propuštanja vode Koristi se i četvrta tehnika, koja se koristi i za hlađenje plinova, ali ne spada u pulsirajuću tehniku. Ova tehnika je prilagodba direktne metode, ali se koristi s većom kontrolom smjera mlaza. Ova tehnika se naziva - Nanošenje 4.3.1 Kratki impuls Postava mlaza Srednje do široko raspršivanje mlaza. Mlaz mora biti usmjeren izravno prema požarnim plinovima i nadtlaku koji tamo vlada. Učinak Hlađenje i razrjeđivanje zapaljivih požarnih plinova čime se sprječava dosezanje temperature njihovog samozapaljenja. Koristi se i za razrjeđivanje i hlađenje plinova kad postoji rizik od pojave eksplozije požarnih plinova. 4.3.2 Dugi impuls Postava mlaza
ˇ Srednji mlaz Učinak Hladi se i smanjuje goruće izgaranje, omogućujući na taj način vatrogascima da dublje prodru u prostor. 4.3.3 Polijevanje Postava mlaza ˇ Pištolj mlaznica/puni mlaz. Učinak ˇ Hladi svu gorivu građu i tvari. 4.3.4 Nanošenje Postava mlaza ˇ Lagano curenje vode. Učinak ˇ Hladi svu gorivu građu i tvari. 4.4 Učinci korištenja vode Da bi ugasili požar, navalna grupa mora postići finu ravnotežu korištenjem malih količina vode kako bi zadržale proizvodnju pare na minimumu, ali ipak dovoljnu da ugasi vatru. Prevelika količina vode uzrokuje stvaranje velike količine pare, snižava razinu neutralne površine i pogoršava uvjete za rad vatrogasaca zbog smanjene preglednosti, povećava njihovu izloženost pari i rastućoj temperaturi. Potrebno je ohladiti i razrijediti što veću količinu plinova koristeći minimalnu količinu vode, imajući na umu da veličina kapljica vode koju dobivamo na mlazu mora biti što manja, čime prekrivamo veću površinu područja koje nastojimo ohladiti. Koriste li se kratki impulsi mlaza, raspršene kapljice vode naglo će ohladiti i razrijediti požarne plinove. Nastajanje malih količina pare osigurati će najbolje moguće uvjete u odjeljku, kako za vatrogasce tako i za moguće stradalnike. Prostor prema kojem usmjeravamo mlaz vode jednako je važan kao i količina upotrijebljene vode. Razlijevanjem vode posvuda po prostoru ne postiže se nikakav učinak. Voda treba biti usmjerena prema plinskom sloju gdje je od najveće koristi. 4.5 Sažetak Premda su u prethodnom tekstu opisane dvije metode, indirektna i metoda hlađenja požarnih plinova, u praksi bi vatrogasci trebali koristiti kombinaciju obiju metoda. U ovisnosti o situaciji odluka može biti da se upotrijebi srednje raspršeni mlaz u vrlo kratkim impulsima otvaranja zasuna na mlaznici ili puni mlaz sa dužim impulsima otvaranja zasuna na mlaznici. Čimbenici koji mogu utjecati na količinu upotrijebljene vode: Nikola Tramontana [1] K. GISELSSON & M. ROSANDER ; Fundamentals of Fire - Girobrand 1978. |