4. Gašenje

„Najjača je snaga ideja čije je vrijeme došlo“
(V.M.Hugo)

Kada se razvije požar u nekoj prostoriji pojaviti će se dva odvojena sloja. Gornji sloj će sadržavati produkte izgaranja (vatru i plinove nastale pirolizom) a donji sloj će sadržavati preostao zrak iz prostorije. Granica između ova dva sloja čini tu neutralnu površinu.

Ova neutralna površina je u stvari površina dimnog sloja.

S razvojem požara tlak u gornjem sloju, tzv. "nadtlak", će porasti uslijed porasta temperature i gomilanja plinova nastalih izgaranjem, odnosno pirolizom.

U nižem sloju tlak će se smanjivati. Riječ je o "podtlaku". Potrošnjom preostalih količina zraka u prostoriji, zrak potreban za nastavak procesa izgaranja pritjecati će iz vanjskog prostora. To će stvoriti prozračeno područje koje će rasti s porastom intenziteta požara.

Vatrogasac donosi odluku temeljeći je na ključnom elementu - na prirodi te površine. Visina površine i njena uskomešanost pouzdano ukazuju na predstojeće ponašanje požara. Prisustvo plamena unutar područja nadtlaka jedan je od znakova predstojećeg flashovera!

4.1 Gašenje vodom

Voda je idealno sredstvo za gašenje, lako je i brzo dostupna, primijenjena u požaru djeluje na sva tri elementa u požarnom trokutu.

Ograničenje GORIVA: Naglo rasprostiranje vode ima cilj razrjeđivanja zapaljivih plinova. Na taj se način reducira toplina a time i nastajanje zapaljivih plinova nastalih pirolizom. Prelazak vode iz tekućeg u plinovito agregatno stanje (njeno isparavanje) potiskuje prisutne zapaljive plinove.

Smanjenje TOPLINE: Apsorpcija topline pretvorbom vode u paru.

Smanjenje količine KISIKA: Dopirući do požara para prigušuje gorenje i time smanjuje koncentraciju kisika

Pri prelasku vode u parno stanje voda ekspandira u volumenu 1:1700, pri temperaturi od 100° C. Naraste li temperatura na 450° C volumen pare će se udvostručiti. (1:3500).

80% energije požara utroši se pri transformaciji vode iz tekućeg u plinovito stanje. To znači, utroši li se jedna litra vode u požaru koji je razvio temperaturu od 450° C, 80% topline će se utrošiti da bi nastalo 3500 litara pare.

4.2 Metode gašenja

Metode gašenja možemo svrstati u tri vrste:

1. Indirektna metoda (neizravna metoda)
2. Direktna metoda (izravna metoda)
3. Hlađenje plinova

4.2.1 Indirektna metoda (Neizravna metoda – metoda obrane)

Svrha
Požar može biti ugašen usmjeravanjem mlaza vode u gorući prostor čime se postiže učinak nastanka pare, a time i nadtlaka koji će zadržavati vanjski zrak, gušeći ga na taj način. Ova metoda može se koristiti isključivo iz vanjskog prostora uz uvjet da u požarom zahvaćenom prostoru nema žrtava.

Postava cijevnih pruga
Cijevna pruga mora biti postavljena u blizini kako bi osigurala najveći stupanj pokrivenosti požara. Umjereno raspršeni mlaz usmjeriti iznad i oko plamena.

Učinak
- Hladi i razrjeđuje požarne plinove.
- Hladi građevne elemente.
Velike količine nastalog isparavanja imaju ugušujući učinak na požar..
- Spušta razinu "neutralne površine" čime se smanjuje vidljivost i pogoršavaju uvjeti, kako vatrogascima tako i mogućim žrtvama.
- Ovaj način pristupa trebalo bi primjenjivati samo izvana zbog velike količine pare koja nastaje kao posljedica ovakvog pristupa.

4.2.2 Direktna metoda (Izravna metoda – metoda napada)

Svrha
Mora biti primijenjena u ranim fazama požara. Korištena izravno na mjestu požara.
Vrsta mlaza
Puni mlaz vode usmjeren izravno u vatru
Učinak
- Gasi požar.
- Moguća šteta prouzročena vodom za gašenje.
- Koristi li se na krivi način, za sobom povlači zrak u gorući prostor čime se pojačava intenzitet gorenja.
- Pogoršava uvjete vatrogascima i mogućim žrtvama.
- Može raspršiti žar u nastale požarne plinove.

4.3. Hlađenje plinova

Primjena metode "hlađenja plinova", poznata još i pod nazivima poput; trodimenzionalna /3D/, vodena magla ili ofenzivna metoda, tijekom obuzdavanja plinske faze u strukturnim požarima je suvremena i inovativna.
Treba jasno naglasiti da se ova metoda u osnovi koristi, ne (samo) za gašenje požara, već za stvaranje sigurnog pristupa žarištu požara i smanjenju mogućnosti pojave Flashovera, Backdraughta ili eksplozije požarnih plinova.
Ova tehnika nije osmišljena kao zamjena za izravnu metodu navale koja je prethodno opisana već kao njihova dopuna u nastojanjima da se poveća sigurnost i učinkovitost vatrogasaca.

Primjenjujući metodu "hlađenja plinova" vatrogasci usmjeravaju vodenu maglu izravno u vruće požarne plinove, kratkim i naglim otvaranjem zasuna na mlaznici plasira se najmanja količina vode u zonu nadtlaka u požarnim plinovima. Sitne kapljice će ishlapiti u vrućim požarnim plinovima, ohladiti će ih na temperaturu nižu od njihove temperature paljenja i razrijediti će njihovu zapaljivu smjesu. Koristeći vodu, vatrogasac mora izbjeći njezin kontakt s vrućim površinama, čime će spriječiti nastanak vodene pare koja smanjuje vidljivost.

Ovaj ohlađujući učinak rezultirati će sažimanjem požarnih plinova, većim od ekspanzije vode u paru, pri čemu će se požarni plinovi zgusnuti te udaljiti od vatrogasaca koji koriste taj mlaz. To stvara negativan pritisak unutar požarnog odjeljka i vatrogasci nisu izloženi vrelini pare, a k tome povećana je mogućnost preživljavanja mogućih žrtava požara.
Ovaj učinak postiže se korištenjem određenih vrsta mlazova i odabirom najboljih kutova djelovanja, te pravilnog promjera mlaznice čime kapljice vode neće biti veće od 0,3 mm u promjeru.

U osnovi se koriste tri različite "pulsirajuće" tehnike:

ˇ Kratki impuls propuštanja vode
ˇ Dugi impuls propuštanja vode
ˇ Polijevanje (direktan napad)

Koristi se i četvrta tehnika, koja se koristi i za hlađenje plinova, ali ne spada u „pulsirajuću“ tehniku. Ova tehnika je prilagodba direktne metode, ali se koristi s većom kontrolom smjera mlaza. Ova tehnika se naziva

- Nanošenje

4.3.1 Kratki impuls

Postava mlaza

Srednje do široko raspršivanje mlaza.
Naglo mlaz potpuno otvoriti i potom zatvoriti; radnja mora biti izvedena energično.

Mlaz mora biti usmjeren izravno prema požarnim plinovima i nadtlaku koji tamo vlada.

Učinak

Hlađenje i razrjeđivanje zapaljivih požarnih plinova čime se sprječava dosezanje temperature njihovog samozapaljenja.
Kratki impuls se koristi toliko dugo dok postoje vrući požarni plinovi nad (ili oko) navalne grupe.

Koristi se i za razrjeđivanje i hlađenje plinova kad postoji rizik od pojave eksplozije požarnih plinova.

4.3.2 Dugi impuls

Postava mlaza

ˇ Srednji mlaz
ˇ Koriste se duži impulsi mlaza vode, u ovisnosti o potrebnom prodiranju mlaza u požar.
ˇ Usmjeren direktno u nadtlak kod zapaljenog požara plinova.

Učinak

Hladi se i smanjuje goruće izgaranje, omogućujući na taj način vatrogascima da dublje prodru u prostor.
Trajanje ovih dugih impulsa trebalo bi biti između 1 - 5 sekundi, u ovisnosti o okolnostima u kojima se nalazi navalna grupa.

4.3.3 Polijevanje

Postava mlaza

ˇ Pištolj mlaznica/puni mlaz.
ˇ Pulsirajući potok vode.
ˇ Teške kapljice su " lobovane " na gorući materijal.
ˇ Usmjeren izravno na sve zapaljive tvari i materijale.
ˇ Izravna navala

Učinak

ˇ Hladi svu gorivu građu i tvari.
ˇ Sprječava razgradnju koja uzrokuje nastanak požarnih plinova (pirolizu).
ˇ Gasi gorivi materijal bez razbacivanja zapaljenih čestica.
ˇ Diskretnim korištenjem mlaza izbjegava se prekomjeran nastanak pare i šteta nastala korištenjem velikih količina vode.

4.3.4 Nanošenje

Postava mlaza

ˇ Lagano curenje vode.
ˇ Koristi se najmanja moguća količina vode, u ovisnosti o potrebi za njenom prodornošću.
ˇ Usmjeren izravno na sve zapaljive tvari i materijale.

Učinak

ˇ Hladi svu gorivu građu i tvari.
ˇ Sprječava razgradnju koja uzrokuje nastanak požarnih plinova (pirolizu).

4.4 Učinci korištenja vode

Da bi ugasili požar, navalna grupa mora postići finu ravnotežu korištenjem malih količina vode kako bi zadržale proizvodnju pare na minimumu, ali ipak dovoljnu da ugasi vatru.

Prevelika količina vode uzrokuje stvaranje velike količine pare, snižava razinu neutralne površine i pogoršava uvjete za rad vatrogasaca zbog smanjene preglednosti, povećava njihovu izloženost pari i rastućoj temperaturi.

Potrebno je ohladiti i razrijediti što veću količinu plinova koristeći minimalnu količinu vode, imajući na umu da veličina kapljica vode koju dobivamo na mlazu mora biti što manja, čime prekrivamo veću površinu područja koje nastojimo ohladiti.

Koriste li se kratki impulsi mlaza, raspršene kapljice vode naglo će ohladiti i razrijediti požarne plinove. Nastajanje malih količina pare osigurati će najbolje moguće uvjete u odjeljku, kako za vatrogasce tako i za moguće stradalnike.

Prostor prema kojem usmjeravamo mlaz vode jednako je važan kao i količina upotrijebljene vode.

Razlijevanjem vode posvuda po prostoru ne postiže se nikakav učinak. Voda treba biti usmjerena prema plinskom sloju gdje je od najveće koristi.

4.5 Sažetak

Premda su u prethodnom tekstu opisane dvije metode, indirektna i metoda hlađenja požarnih plinova, u praksi bi vatrogasci trebali koristiti kombinaciju obiju metoda. U ovisnosti o situaciji odluka može biti da se upotrijebi srednje raspršeni mlaz u vrlo kratkim impulsima otvaranja zasuna na mlaznici ili puni mlaz sa dužim impulsima otvaranja zasuna na mlaznici.

Čimbenici koji mogu utjecati na količinu upotrijebljene vode:
ˇ VELIČINA ODJELJKA (SEKTORA)
ˇ SADRŽAJ ODJELJKA
ˇ JE LI POTREBNO SPAŠAVANJE UGROŽENIH ILI UNESREĆENIH OSOBA
ˇ OPSEG POŽARA
ˇ TIP I VELIČINA CIJEVI
ZAPAMTI, GORENJE JE EGZOTERMNA REAKCIJA. S TOGA, KADA SE TEMPERATURA PALJENJA I TEMPERATURA SAGORIJEVANJA IZJEDNAČE - POŽAR JE UGAŠEN.
(Egzotermne reakcije su one kod kojih se oslobađa toplina i njima pogoduje sniženje temperature (H° < 0).)

Nikola Tramontana

LITERATURA

[1] K. GISELSSON & M. ROSANDER ; Fundamentals of Fire - Girobrand 1978.
[2] P GRIMWOOD; Flashover & Nozzle Techniques, 1999.
[3] P.GRIMWOOD & K.DESMET; Tactical firefighting (A comprehensive guide to compartment firefighting & live fire training – CFBT), 2003.
[4] L-G BENGTSSON; Inomhusbrand
[5] J.ONDRUS; The Behaviour of fire – Compartment Fires - HMSO
[6] NILS BERGSTROM & ROY REYES; Bilješke – Instruktori SRSA College Sandö SWEDEN
[7] NILS BERGSTROM & K-A KÄLLSTRÖM; Bilješke – Instruktori SRSA College Sandö SWEDEN
[8] ROGER WILLIAMS; Bilješke – Instruktor Devon Fire and Rescue Service